Hommage a Josip Restek

∙ TEKST BISERKE RAUTER PLANČIĆ, RAVNATELJICE MODERNE GALERIJE I AUTORICE RETROSPEKTIVNE IZLOŽBE JOSIPA RESTEKA U GALERIJI KLOVIĆEVI DVORI 2003. GODINE, U POVODU IZLOŽBE JOSIPA RESTEKA U GRADSKOM MUZEJU JASTREBARSKO 2010. GODINE ∙

Spomenuti se djela Josipa Resteka u povodu izložbe kojom Gradski muzej Jastrebarsko obilježava 95. obljetnicu slikarova rođenja (Volavje, 7. ožujka 1915.) i 23. godišnjicu smrti (Zagreb, 13. svibnja 1987.), osim što je dužni uzvrat zavičajne galerije jednom od najistaknutijih promicatelja tradicijske kulture jaskanskoga kraja, prigoda je podsjetiti se na jedan izniman opus u hrvatskoj likovnoj umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Kažemo izniman, jer je njegova vrijednost univerzalna, a autor jedinstven u svestranom poimanju umjetničkog poslanja uopće.

Josip Restek je na širokom polju svojih vokacija ostvario značajne prinose novijoj nacionalnoj povijesti umjetnosti. Bio je slikar, grafičar, restaurator, povjesničar umjetnosti i profesor. Tijekom pet stvaralačkih desetljeća ostvario je golemi opus i ostavio neizbrisive tragove svojim pedagoškim, ilustratorskim i dizajnerskim radom. Niz godina na Višoj grafičkoj školi u Zagrebu predavao je na katedri "Likovno grafička kultura". Za potrebe studija publicirao je nekoliko udžbenika među kojima se ističe knjiga "Osnove grafičkog dizajna". U tehnike plošnog, visokog i dubokog tiska uveo je inovativne postupke, kako na izvedbenom tako i oblikovnom planu. Suvereno je vladao i slikarskim tehnikama, a posebno valja cijeniti njegove radove izvedene jajnom temperom kojoj je bio osobito sklon i čije je iskonske kromatske vrijednosti majstorski koristio stvarajući djela izvanrednog ugođaja. Najposlije, Restekov prinos ekspresionističkoj grani hrvatskog pejzažnog slikarstva odlikuje samosvojna sinteza post-avangardističkih stilskih značajki koja sjedinjuje figuraciju i apstrakciju, odnosno, deskripciju i asocijaciju. Upravo taj postojani Restekov hod po tragu realnog prema imaginativnom, kad slikar u kolorističkom doživljavanju prostora koji ga nadahnjuju objektivnu stvarnost podređuje astralnim uprizorenjima zemljane materije i sunčeve svjetlosti, najdojmljivija su strana njegova slikarstva.

Kad govorimo o stvaralaštvu Josipa Resteka treba imati na umu da je ono plod kontinuiranog umjetničkog sazrijevanja na brazdi one slikarske produkcije u Hrvatskoj koja je od tridesetih godina prošloga stoljeća postojano crpila nadahnuća iz zavičajnog krajobraza bez obzira na način i tehniku realizacije djela. Ne opaža se to kod Resteka samo na razini motivike Svetojanskih polja ili seoskog krajolika rodnoga mu Volavja. Izvorišta tih nadahnuća širega su značaja i očitavamo ih u isprepletenoj mreži duhovne cjeline koju čine umjetnik i njegov zavičaj, i dalje, na razini svjetonazora i promišljanja kreativnog čina.

Već u prvoj fazi majstorova opusa, od ranih četrdesetih godina prošloga stoljeća, uočavamo međašna Restekova mjesta: obale Korane, Kupe, Volavje, jaskanski kraj s voćnjacima i vinogradima. I u kasnijim fazama njegova stvaralaštva dok je u Zagrebu predavao na školama, a tijekom praznika krstario Europom i uz rad se usavršavao u Parizu, rodna sredina i repertoar motiva iz bogatog fundusa tradicijske kulture bili su mu izvor nadahnuća i poticajni faktor kreativnog čina. Ritam oblika zavičajnog podneblja i pikturalni sklad preljeva koji prate mijene godišnjih doba, duboko usađeni u sve pore slikarova bića, davali su ton i pečat njegovu djelu do kraja njegova života. Restek je bio slikar samozatajne prirode i vrlo osebujna senzibiliteta za odnos stvarnog i imaginarnog. Ne čudi stoga da je u svom djelu ostao vjeran slikanju krajobraznih ugođaja, predočavanju egzistencijalnog značenja zemlje i evociranju vlastitih korijena posredstvom apstraktno mišljenih polja slike.

Proslov ove komorne izložbe Restekovih djela zaključujem iskazujući golemu zahvalnost udovici pokojnog slikara, gospođi Blanki Restek koja već niz godina marno čuva i zbrinjava slikarovu ostavštinu. Velika retrospektivna izložba, koju sam uz njezinu dragocjenu pomoć priredila 2003. godine u zagrebačkoj Galeriji Klovićevi, bila je ne samo sveobuhvatna revalorizacija Restekova raznolikog i bogatog stvaralaštva, nego i pokretač izvanrednih darovnica više stotina njegovih slika, crteža, grafičkih mapa i samostalnih listova Gradu Zagrebu, Gradskom muzeju u Karlovcu te Galeriji prijateljstva Mostarsko-Duvanjske biskupije u Mostaru. Kao nasljednica slikarove ostavštine gospođa Restek tijekom protekloga razdoblja nastavila je zacrtanom stazom i već je u pripremi druga darovnica Gradskom muzeju Jastrebarsko. Donacije su to kojima se može podičiti svaka umjetnička galerija, jer značenjem i vrijednošću Restekovo stvaralaštvo nesumnjivo ide u red najmarkantnijih ostvarenja na hrvatskoj likovnoj sceni druge polovice 20. stoljeća.

Biserka Rauter Plančić
Zagreb, 31. ožujka 2010.